Akustični bubnjevi
Elektronski bubnjevi
Padovi za vežbu
Šta sve treba da znate o bubnjevima
Tekst.
| Bubnjevi se mogu klasifikovati na različite načine, ali evo nekoliko osnovnih vrsta: | |||||||||
| 1. Akustični bubnjevi: | |||||||||
| Timpani: Veliki bubnjevi sa mogućnošću promene tona. | |||||||||
| Snare: Ima karakterističan zvuk zahvaljujući žicama na donjoj strani. | |||||||||
| Bass: Veliki bubanj koji se svira nogom, obezbeđuje osnovni ritam. | |||||||||
| Tom-tom: Različitih veličina, koristi se za melodijske elemente. | |||||||||
| 2. Elektronski bubnjevi: | |||||||||
| Elektronski uređaji koji simuliraju zvuk akustičnih bubnjeva i omogućavaju razne efekte. | |||||||||
| 3. Udaraljke: | |||||||||
| Cajon: Drveni kutija koja se svira sedenjem na njoj. | |||||||||
| Djembe: Afrički bubanj sa otvorenim dnom, svira se rukama. | |||||||||
| Bongosi: Par manjih bubnjeva, obično se sviraju u paru. | |||||||||
| 4. Snažna udaraljka: | |||||||||
| Bubnjevi za marševanje: Koriste se u vojnim orkestrima, često u kombinaciji sa bas bubnjem. | |||||||||
| 5. Tradicionalni i etno bubnjevi: | |||||||||
| Različite kulture imaju svoje specifične bubnjeve, poput indijskog tabla, irskog bodhrána ili brazilskog pandeira. | |||||||||
Najčešća drva koja se koriste za izradu bubnjeva uključuju:
1. Javor – Pruža dobar balans između tona i projekcije, često se koristi za snare bubnjeve.
2. Bubinga – Daje bogat, pun ton i često se koristi za tomove i bas bubnjeve.
3. Kedar – Lagano drvo koje daje topao ton, idealno za tomove.
4. Hrast – Poznat po svojoj izdržljivosti i punom, glasnom tonu, često se koristi za bas bubnjeve.
5. Mahagoni Daje dubok, bogat zvuk, često se koristi u jazz i rock bubnjevima.
Završna obrada na bubnjevima može značajno uticati na njihov izgled i zvuk. Evo nekoliko vrsta završne obrade:
1. Laka (polirana): Ova završna obrada naglašava prirodnu boju drva i često se koristi za drvene bubnjeve. Daje sjajan i zaštitni sloj.
2. Mat završna obrada: Ova opcija daje suptilniji izgled, bez sjaja, i može pružiti prirodniji osećaj.
3. Vernis: Često se koristi za zaštitu drvenih površina, ali može dodati i dodatnu dubinu boje.
4. Laminat: Veštački materijal koji se može koristiti za različite boje i uzorke, često se koristi na nižim cenovnim bubnjevima.
5. Prašna boja: Ova tehnika pruža izuzetno otpornu površinu i može se koristiti za postizanje različitih boja.
6. Dodatni slojevi: Neki bubnjevi imaju više slojeva završne obrade za poboljšanje otpornosti na udarce i vlagu.
Svaka vrsta završne obrade donosi različite estetske i zvučne karakteristike, pa izbor zavisi od preferencija muzičara.
Bubnjarski set obično se sastoji od sledećih osnovnih komponenti:
1. Bas bubanj (kick drum) – glavni bubanj koji se svira nogom, daje dubok ton.
2. Tomovi – obično dva (nad tom i osnovni tom) koji se koriste za različite tonove.
3. Snare bubanj – daje karakterističan zvuk, koristi se za ritmičke akcentacije.
4. Hi-hat – sastoji se od dva tanjira koji se otvaraju i zatvaraju pedalom, često koristi za ritmičke osnove.
5. Tanjiri – uključuju ride, crash, splash i druge vrste tanjira za različite efekte i tonove.
6. Pedale – za bas bubanj i hi-hat, omogućavaju sviranje.
7. Stalak za tanjire – drži tanjire na mestu.
8. Bubnjarske palice – koriste se za sviranje bubnjeva i tanjira.
9. Sedište – za udobno sviranje bubnjeva.
Novija istorija bubnjeva, posebno od 20. veka pa naovamo, obeležena je razvojem različitih muzičkih stilova i inovacijama u tehnologiji i dizajnu.
Ključni trenuci novije istorije bubnjeva:
Jazz i swing (1920-ih – 1950-ih): Bubnjevi su postali centralni instrument u jazzu, s izvođačima poput Gene Krupaa koji su popularizovali solo svirke i virtuožnost.
R’n’R roll (1950-ih – 1960-ih): Bubnjevi su se razvijali s rock muzikom, postajući jači i energičniji. Drummers poput Ringo Starra i Keith Moona postavili su standarde za buduće generacije.
Funk i soul (1960-ih – 1970-ih): Bubnjevi su dobili ritmičniju dimenziju, s izvođačima poput Clyde Stubblefielda, koji su revolucionirali groove i ritam.
Krajem 20. veka: S pojavom elektronike, digitalni bubnjevi i sampleri postali su popularni, menjajući način na koji se muzika stvara i izvodi.
Savremeni stilovi (21. vek): Danas su bubnjevi prisutni u raznim muzičkim žanrovima, od hip-hopa do EDM-a. Bubnjari koriste tehnologiju za kreiranje zvukova i efekata, dok se tradicionalni stilovi i dalje razvijaju.