Fender & Squier

Wakertone

Paketi električnih gitara

Ostale električne gitare

Šta sve treba da znate o električnim gitarama

Postoje dve osnovne vrste električnih gitara koje naravno možete naći u Mix muzičkim prodavnicama – Solidbody odnosno gitare od punog drveta bez unutrašnje šupljine i Hollow Body modeli koji imaju otvore I šuplje telo. Naravno, veću popularnost imaju jednostavne Solidbody gitare tj električne gitare od punog drveta ali zbog specifičnog rezonovanja kao I samog nastanka postoje I Hollow body gitare sa šupljim telom I prorezima. Između te dve osnovne podele postoje I mnoge podkategorije koje su rezultat evolucije I eksperimentisanja graditelja gitara. Iskustvo koje nam daju Mix muzičke prodavnice nam govori da su najpoznatije električne gitare od punog drveta sledeći modeli:

STRAT

Stratokaster (Stratocaster) oblik je svakako najprepoznatljiviji, ali takođe I najkopiraniji dizajn električnih gitara. Nastao je 1954 godine i od tada je izradjen u nekoliko verzija, međutim, osnovni model sa tri singla magneta je i dan danas aktuelan. Dizajn je revolucionaran zbog – jednostavnosti proizvodnje. Pošto se koristila samo jedna vrsta drveta za telo, kao i za vrat, troškovi proizvodnje su bili mnogo manji od konkurenata LP i SG modela. Nije tajna da je dizajn inspirisan američkim automobilima koji i dan danas imaju kultni status u svetu dizajna. U originalnoj formi, strat je ponuđen na tržištu u sanburst boji sa telom od jasena , vratom od javora sa 21 pragom i belom maskom. Šezdesetih godina, kupci su imali mogućnost uz 5$ izabrati boju koju hoće. Buddy Holly nije samo svojim melodičnim rock’n’roll pesmama I specifi;nim kantri pevanjem impresirao tinejdžere pedesetih, nego i svojom Fender Stratokaster gitarom, poznatom kao strat. Ona nije bila prva električna gitara, ali je bila nova i izgledala je sasvim drugačije od pređašnjih „elektro akustičnih“ modela koji su se koristili u džez orkestria. Sledećih decenija gitaristi i bendovi kao što su Džef Bek, Džimi Hendriks, Iron Maiden pa čak i Ingwie Malmsteen, Blink 182 dokazali da je ovaj model pogodan za širok spektar stilova sviranja.

TELE

Telekaster gitare imaju kristalno čist ton i jednostavan dizajn. Singl magneti omogućavaju takav zvuk. Naravno, evolucija ovog oblika je doprinela da danas postoje telekasteri i  sa hambakerima.

SINGLE CUT

Baš kao i fenderov Stratokaster, Gibson Les električna solidbody gitara iz pedesetih godina je svakako izdržao ispit vremena. Ime je dobila po čoveku koji ju je osmislio. Iako je razvijena pre Strata i ima , kako proizvođač tvrdi „ neobičan  ton“ – Les Paul gitara dolazi na veliku scenu tek kasnih šezdesetih godina kada je njen dubok i pun zvuk bio idealan za blues-rock gitariste kao što su Erik Klepton i Džimi Pejdž. Time počinje fantastičan interes za Les paul dizajn i neki primerci iz pedesetih godina imaju neprocenjivu vrednost. Kasnije, brendovi kao što su Ibanez, ESP su poboljšali ovaj „retro“ model koji su doprineli da i novije „metalizirane“ generacije zavole ovakvu fantastičnu električnu gitaru. Kad smo već kod modernih oblika, zbog manje potražnje za retro modelima osamdesetih, brendovi kao što su Hamer, Jackson, Ibanez, Charvel i drugi doprineli su davanju „sveže krvi“ tradicionalnim modelima sa tanjim vratovima, trupom pa čak i inovativnim patentima. Neki brendovi poput Stainberga nemaju čak ni glavu gitare, već su čivije smeštene u bridžu.

DOUBLE CUT

Lakša i minimalističnija Gibsonasta gitara .

MODERAN STRAT

Kraj sedamdesetih i ostamdesete su sinonim za nove brendove u svetu gitara koji su doprineli evoluciji klasičnih modela. Rođeni su novi oblici, među kojima je i moderan strat.

HOLLOW I SEMI HOLLOW

Džez scena gotovo da se ne može zammisliti bez Hollow body gitara. Oni su kao što smo pomenuli. Glavna karakteristika ovih modela je u tome što imaju šuplje telo koje daje specifično rezonovanje. Samim tim magneti „hvataju“  čist mek ton koji je idealan za. Gibson, Epiphone, Ibanez i DiAngelico proizvođači su lideri u ovom segmentu ali čak i Fender ima svoje modele koji su do duše manje popularniji od gitara punog drveta. Za one koji vole šuplje gitare ali takođe ne mogu bez distorzije, semi hollow je idealan izbor. Tanje šuplje telo omogućava da se prvobitno džez gitare koriste i u blues ili tvrđim žanrovima roka. Iako je BB King doneo ovaj oblik električnih gitara na veliku scenu, danas su ove gitare takođe i u rukama mnogih alternativnih bendova pa čak i onih malo tvrđih. Dave Gohl iz Foo Fightersa je odličan primer.

 

Postoje dve osnovne vrste električnih gitara koje naravno možete naći u Mix muzičkim prodavnicama – Solidbody odnosno gitare od punog drveta bez unutrašnje šupljine i Hollow Body modeli koji imaju otvore I šuplje telo. Naravno, veću popularnost imaju jednostavne Solidbody gitare tj električne gitare od punog drveta ali zbog specifičnog rezonovanja kao I samog nastanka postoje I Hollow body gitare sa šupljim telom I prorezima. Između te dve osnovne podele postoje I mnoge podkategorije koje su rezultat evolucije I eksperimentisanja graditelja gitara. Iskustvo koje nam daju Mix muzičke prodavnice nam govori da su najpoznatije električne gitare od punog drveta sledeći modeli:

STRAT

Stratokaster (Stratocaster) oblik je svakako najprepoznatljiviji, ali takođe I najkopiraniji dizajn električnih gitara. Nastao je 1954 godine i od tada je izradjen u nekoliko verzija, međutim, osnovni model sa tri singla magneta je i dan danas aktuelan. Dizajn je revolucionaran zbog – jednostavnosti proizvodnje. Pošto se koristila samo jedna vrsta drveta za telo, kao i za vrat, troškovi proizvodnje su bili mnogo manji od konkurenata LP i SG modela. Nije tajna da je dizajn inspirisan američkim automobilima koji i dan danas imaju kultni status u svetu dizajna. U originalnoj formi, strat je ponuđen na tržištu u sanburst boji sa telom od jasena , vratom od javora sa 21 pragom i belom maskom. Šezdesetih godina, kupci su imali mogućnost uz 5$ izabrati boju koju hoće. Buddy Holly nije samo svojim melodičnim rock’n’roll pesmama I specifi;nim kantri pevanjem impresirao tinejdžere pedesetih, nego i svojom Fender Stratokaster gitarom, poznatom kao strat. Ona nije bila prva električna gitara, ali je bila nova i izgledala je sasvim drugačije od pređašnjih „elektro akustičnih“ modela koji su se koristili u džez orkestria. Sledećih decenija gitaristi i bendovi kao što su Džef Bek, Džimi Hendriks, Iron Maiden pa čak i Ingwie Malmsteen, Blink 182 dokazali da je ovaj model pogodan za širok spektar stilova sviranja.

TELE

Telekaster gitare imaju kristalno čist ton i jednostavan dizajn. Singl magneti omogućavaju takav zvuk. Naravno, evolucija ovog oblika je doprinela da danas postoje telekasteri i  sa hambakerima.

SINGLE CUT

Baš kao i fenderov Stratokaster, Gibson Les električna solidbody gitara iz pedesetih godina je svakako izdržao ispit vremena. Ime je dobila po čoveku koji ju je osmislio. Iako je razvijena pre Strata i ima , kako proizvođač tvrdi „ neobičan  ton“ – Les Paul gitara dolazi na veliku scenu tek kasnih šezdesetih godina kada je njen dubok i pun zvuk bio idealan za blues-rock gitariste kao što su Erik Klepton i Džimi Pejdž. Time počinje fantastičan interes za Les paul dizajn i neki primerci iz pedesetih godina imaju neprocenjivu vrednost. Kasnije, brendovi kao što su Ibanez, ESP su poboljšali ovaj „retro“ model koji su doprineli da i novije „metalizirane“ generacije zavole ovakvu fantastičnu električnu gitaru. Kad smo već kod modernih oblika, zbog manje potražnje za retro modelima osamdesetih, brendovi kao što su Hamer, Jackson, Ibanez, Charvel i drugi doprineli su davanju „sveže krvi“ tradicionalnim modelima sa tanjim vratovima, trupom pa čak i inovativnim patentima. Neki brendovi poput Stainberga nemaju čak ni glavu gitare, već su čivije smeštene u bridžu.

DOUBLE CUT

Lakša i minimalističnija Gibsonasta gitara .

MODERAN STRAT

Kraj sedamdesetih i ostamdesete su sinonim za nove brendove u svetu gitara koji su doprineli evoluciji klasičnih modela. Rođeni su novi oblici, među kojima je i moderan strat.

HOLLOW I SEMI HOLLOW

Džez scena gotovo da se ne može zammisliti bez Hollow body gitara. Oni su kao što smo pomenuli. Glavna karakteristika ovih modela je u tome što imaju šuplje telo koje daje specifično rezonovanje. Samim tim magneti „hvataju“  čist mek ton koji je idealan za. Gibson, Epiphone, Ibanez i DiAngelico proizvođači su lideri u ovom segmentu ali čak i Fender ima svoje modele koji su do duše manje popularniji od gitara punog drveta. Za one koji vole šuplje gitare ali takođe ne mogu bez distorzije, semi hollow je idealan izbor. Tanje šuplje telo omogućava da se prvobitno džez gitare koriste i u blues ili tvrđim žanrovima roka. Iako je BB King doneo ovaj oblik električnih gitara na veliku scenu, danas su ove gitare takođe i u rukama mnogih alternativnih bendova pa čak i onih malo tvrđih. Dave Gohl iz Foo Fightersa je odličan primer.

 

RG / GRG /GRX

Najprepoznatljiviji izgled ibaneza.

S / SA / GSA

Vrlo tanke gitare koje se koriste najčešće za brzu svirku.
GSA maju oblik S serije, međutim telo gitare je standardne debljine.

RGD

Za RGD seriju bi smo mogli reći da su praktično RG gitare sa izrezbarenim ivicama

ART / GART

Pristupačne singl cut moderne Ibanez el. Gitare.

AS / AF

Klasične jazz gitare.

Postoje mnogo vrsta drveta koje se koriste za proizvodnju električnih gitara. Toliki broj izbora je rezultat različitih tonova koji oni daju ali i estetski razlozi
Materijal tela. Materijal gornje ploče. Materijal vrata. Fingerboard.

Kod električnih gitara, postoje nekoliko vrsta finiša tela i vrata.

Uobičajan broj pragova na električnim gitarama su 22. Međutim, kod modernih modela za ekstremnije žanrove, gotovo je nezamislivo zamisliti gitaru bez 24 praga.

Fiksan. Tremolo. Floyd / Edge zero. Tailpiece. Ostali.

Hambakeri. Singlovi.

Ako bi smo mi, prodavci Mix muzičke prodavnice morali izabrati jedan moderan žičani instrument koji je obeležio pop kulturu dvadesetog veka, to bi bila svakako električna gitara. Postoje puno vrsta električnih gitara, međutim, glavna karakteristika ovog instrumenta je reprodukcija zvuka pomoću elektronike a ne samo kroz telo same gitare. Dakle, gitari je potrebna struja a samim tim pojačalo ili zadnjih godina usled razvitka tehnologije kompjuter ili samo telefon. Trzanjem metalnih žica, magneti ili “pickup” konvertuju vibracije koji se kasnije obrađuju na samoj gitari, pojačalu, procesoru ili nekom drugom električnom uređaju poput kompjutera ili smartfona.

Dizajn električnih gitara potiče od njenih tradicionalnih prethodnika kao što su klasične i akustične gitare. Pošto su osnovni modeli tihi, dugo godina je postojao problem u orkestrima čuti gitaru čak I kao pratnja a kamoli kod soliranja. Zbog takve situacije, dvadesetih godina dvadesetog veka javila se ideja da se ovaj instrument ozvuči. Iako jedan od pionira graditelja električnih modela Lojd Loar (Lloyd Loar) 1923 napravio prvi prototim “gitare na ozvuku”, projekat ipak nije uspeo zbog nepraktičnosti senzora koji su konvertovali vibracije, odnosno trzaje žica. Adolf Rikenbajker (Kasnije osnivač legendarnog Brenda “Rickenbaker) I njegov kolega  Džordž Bjučmel registrovali su patent pod nazivom frying pan ili u prevodu “tiganj za pečenje” koji je predstavljao osnov za ozvučavanje koje I dan danas sviramo. Iako je to bio osnovni korak, ta 1932 godina ipak nije bila presudna za serijsku proizvodnju.

Tek četiri godine kasnije sa pojavom Gibsonovog modela ES-150 (ES-150)  nastala je prva serijska proizvodnja električnih gitara. Manjih dimenzija, namenjena džez gitaristima sa cenom od 150 dolara doživela je uspeh kod profesionalnih muzičara koji su sada mogli biti čak I u prvom planu pored mnogobrojnih kolega u orkestru sa glasnijim instrumentima.

Korak dalje omogućili su Les Paul  (Lester William Polsfuss) koji će nekoliko godina dizajnirati najpoznatiji model Gibson brenda. Naime, 1941 godine Les Paul je bukvalno prepolovio trup akustične gitare radi ugradnje elektronike. Sedam godina kasnije, Paul Bigsby je napravio prvu pravu gitaru isključivo od punog drveta, hadvera I elektronike čiji dizajn je poslužio čak I kao inspiracija za sledećeg giganta – Fender proizvođača. Leo Fender model koji će istorija zabeležiti kao prvi masovni serijski  proizvod u branši električnih gitara. Kao I kod Forda T u automobilskoj industriji, Telekaster je bio pre svega jednostavan, minimalistički bez skupih dekoracija. Takođe, I dan danas nosi  duh vremena Amerike iz četrdesetih I pedesetih godina poput – kadilaka.

Ibanez

Fender & Squier

Wakertone

Vaker

Paketi električnih gitara

Ostale električne gitare

Šta sve treba da znate o električnim gitarama

Postoje dve osnovne vrste električnih gitara koje naravno možete naći u Mix muzičkim prodavnicama – Solidbody odnosno gitare od punog drveta bez unutrašnje šupljine i Hollow Body modeli koji imaju otvore I šuplje telo. Naravno, veću popularnost imaju jednostavne Solidbody gitare tj električne gitare od punog drveta ali zbog specifičnog rezonovanja kao I samog nastanka postoje I Hollow body gitare sa šupljim telom I prorezima. Između te dve osnovne podele postoje I mnoge podkategorije koje su rezultat evolucije I eksperimentisanja graditelja gitara. Iskustvo koje nam daju Mix muzičke prodavnice nam govori da su najpoznatije električne gitare od punog drveta sledeći modeli:

STRAT

Stratokaster (Stratocaster) oblik je svakako najprepoznatljiviji, ali takođe I najkopiraniji dizajn električnih gitara. Nastao je 1954 godine i od tada je izradjen u nekoliko verzija, međutim, osnovni model sa tri singla magneta je i dan danas aktuelan. Dizajn je revolucionaran zbog – jednostavnosti proizvodnje. Pošto se koristila samo jedna vrsta drveta za telo, kao i za vrat, troškovi proizvodnje su bili mnogo manji od konkurenata LP i SG modela. Nije tajna da je dizajn inspirisan američkim automobilima koji i dan danas imaju kultni status u svetu dizajna. U originalnoj formi, strat je ponuđen na tržištu u sanburst boji sa telom od jasena , vratom od javora sa 21 pragom i belom maskom. Šezdesetih godina, kupci su imali mogućnost uz 5$ izabrati boju koju hoće. Buddy Holly nije samo svojim melodičnim rock’n’roll pesmama I specifi;nim kantri pevanjem impresirao tinejdžere pedesetih, nego i svojom Fender Stratokaster gitarom, poznatom kao strat. Ona nije bila prva električna gitara, ali je bila nova i izgledala je sasvim drugačije od pređašnjih „elektro akustičnih“ modela koji su se koristili u džez orkestria. Sledećih decenija gitaristi i bendovi kao što su Džef Bek, Džimi Hendriks, Iron Maiden pa čak i Ingwie Malmsteen, Blink 182 dokazali da je ovaj model pogodan za širok spektar stilova sviranja.

TELE

Telekaster gitare imaju kristalno čist ton i jednostavan dizajn. Singl magneti omogućavaju takav zvuk. Naravno, evolucija ovog oblika je doprinela da danas postoje telekasteri i  sa hambakerima.

SINGLE CUT

Baš kao i fenderov Stratokaster, Gibson Les električna solidbody gitara iz pedesetih godina je svakako izdržao ispit vremena. Ime je dobila po čoveku koji ju je osmislio. Iako je razvijena pre Strata i ima , kako proizvođač tvrdi „ neobičan  ton“ – Les Paul gitara dolazi na veliku scenu tek kasnih šezdesetih godina kada je njen dubok i pun zvuk bio idealan za blues-rock gitariste kao što su Erik Klepton i Džimi Pejdž. Time počinje fantastičan interes za Les paul dizajn i neki primerci iz pedesetih godina imaju neprocenjivu vrednost. Kasnije, brendovi kao što su Ibanez, ESP su poboljšali ovaj „retro“ model koji su doprineli da i novije „metalizirane“ generacije zavole ovakvu fantastičnu električnu gitaru. Kad smo već kod modernih oblika, zbog manje potražnje za retro modelima osamdesetih, brendovi kao što su Hamer, Jackson, Ibanez, Charvel i drugi doprineli su davanju „sveže krvi“ tradicionalnim modelima sa tanjim vratovima, trupom pa čak i inovativnim patentima. Neki brendovi poput Stainberga nemaju čak ni glavu gitare, već su čivije smeštene u bridžu.

DOUBLE CUT

Lakša i minimalističnija Gibsonasta gitara .

MODERAN STRAT

Kraj sedamdesetih i ostamdesete su sinonim za nove brendove u svetu gitara koji su doprineli evoluciji klasičnih modela. Rođeni su novi oblici, među kojima je i moderan strat.

HOLLOW I SEMI HOLLOW

Džez scena gotovo da se ne može zammisliti bez Hollow body gitara. Oni su kao što smo pomenuli. Glavna karakteristika ovih modela je u tome što imaju šuplje telo koje daje specifično rezonovanje. Samim tim magneti „hvataju“  čist mek ton koji je idealan za. Gibson, Epiphone, Ibanez i DiAngelico proizvođači su lideri u ovom segmentu ali čak i Fender ima svoje modele koji su do duše manje popularniji od gitara punog drveta. Za one koji vole šuplje gitare ali takođe ne mogu bez distorzije, semi hollow je idealan izbor. Tanje šuplje telo omogućava da se prvobitno džez gitare koriste i u blues ili tvrđim žanrovima roka. Iako je BB King doneo ovaj oblik električnih gitara na veliku scenu, danas su ove gitare takođe i u rukama mnogih alternativnih bendova pa čak i onih malo tvrđih. Dave Gohl iz Foo Fightersa je odličan primer.

 

Postoje dve osnovne vrste električnih gitara koje naravno možete naći u Mix muzičkim prodavnicama – Solidbody odnosno gitare od punog drveta bez unutrašnje šupljine i Hollow Body modeli koji imaju otvore I šuplje telo. Naravno, veću popularnost imaju jednostavne Solidbody gitare tj električne gitare od punog drveta ali zbog specifičnog rezonovanja kao I samog nastanka postoje I Hollow body gitare sa šupljim telom I prorezima. Između te dve osnovne podele postoje I mnoge podkategorije koje su rezultat evolucije I eksperimentisanja graditelja gitara. Iskustvo koje nam daju Mix muzičke prodavnice nam govori da su najpoznatije električne gitare od punog drveta sledeći modeli:

STRAT

Stratokaster (Stratocaster) oblik je svakako najprepoznatljiviji, ali takođe I najkopiraniji dizajn električnih gitara. Nastao je 1954 godine i od tada je izradjen u nekoliko verzija, međutim, osnovni model sa tri singla magneta je i dan danas aktuelan. Dizajn je revolucionaran zbog – jednostavnosti proizvodnje. Pošto se koristila samo jedna vrsta drveta za telo, kao i za vrat, troškovi proizvodnje su bili mnogo manji od konkurenata LP i SG modela. Nije tajna da je dizajn inspirisan američkim automobilima koji i dan danas imaju kultni status u svetu dizajna. U originalnoj formi, strat je ponuđen na tržištu u sanburst boji sa telom od jasena , vratom od javora sa 21 pragom i belom maskom. Šezdesetih godina, kupci su imali mogućnost uz 5$ izabrati boju koju hoće. Buddy Holly nije samo svojim melodičnim rock’n’roll pesmama I specifi;nim kantri pevanjem impresirao tinejdžere pedesetih, nego i svojom Fender Stratokaster gitarom, poznatom kao strat. Ona nije bila prva električna gitara, ali je bila nova i izgledala je sasvim drugačije od pređašnjih „elektro akustičnih“ modela koji su se koristili u džez orkestria. Sledećih decenija gitaristi i bendovi kao što su Džef Bek, Džimi Hendriks, Iron Maiden pa čak i Ingwie Malmsteen, Blink 182 dokazali da je ovaj model pogodan za širok spektar stilova sviranja.

TELE

Telekaster gitare imaju kristalno čist ton i jednostavan dizajn. Singl magneti omogućavaju takav zvuk. Naravno, evolucija ovog oblika je doprinela da danas postoje telekasteri i  sa hambakerima.

SINGLE CUT

Baš kao i fenderov Stratokaster, Gibson Les električna solidbody gitara iz pedesetih godina je svakako izdržao ispit vremena. Ime je dobila po čoveku koji ju je osmislio. Iako je razvijena pre Strata i ima , kako proizvođač tvrdi „ neobičan  ton“ – Les Paul gitara dolazi na veliku scenu tek kasnih šezdesetih godina kada je njen dubok i pun zvuk bio idealan za blues-rock gitariste kao što su Erik Klepton i Džimi Pejdž. Time počinje fantastičan interes za Les paul dizajn i neki primerci iz pedesetih godina imaju neprocenjivu vrednost. Kasnije, brendovi kao što su Ibanez, ESP su poboljšali ovaj „retro“ model koji su doprineli da i novije „metalizirane“ generacije zavole ovakvu fantastičnu električnu gitaru. Kad smo već kod modernih oblika, zbog manje potražnje za retro modelima osamdesetih, brendovi kao što su Hamer, Jackson, Ibanez, Charvel i drugi doprineli su davanju „sveže krvi“ tradicionalnim modelima sa tanjim vratovima, trupom pa čak i inovativnim patentima. Neki brendovi poput Stainberga nemaju čak ni glavu gitare, već su čivije smeštene u bridžu.

DOUBLE CUT

Lakša i minimalističnija Gibsonasta gitara .

MODERAN STRAT

Kraj sedamdesetih i ostamdesete su sinonim za nove brendove u svetu gitara koji su doprineli evoluciji klasičnih modela. Rođeni su novi oblici, među kojima je i moderan strat.

HOLLOW I SEMI HOLLOW

Džez scena gotovo da se ne može zammisliti bez Hollow body gitara. Oni su kao što smo pomenuli. Glavna karakteristika ovih modela je u tome što imaju šuplje telo koje daje specifično rezonovanje. Samim tim magneti „hvataju“  čist mek ton koji je idealan za. Gibson, Epiphone, Ibanez i DiAngelico proizvođači su lideri u ovom segmentu ali čak i Fender ima svoje modele koji su do duše manje popularniji od gitara punog drveta. Za one koji vole šuplje gitare ali takođe ne mogu bez distorzije, semi hollow je idealan izbor. Tanje šuplje telo omogućava da se prvobitno džez gitare koriste i u blues ili tvrđim žanrovima roka. Iako je BB King doneo ovaj oblik električnih gitara na veliku scenu, danas su ove gitare takođe i u rukama mnogih alternativnih bendova pa čak i onih malo tvrđih. Dave Gohl iz Foo Fightersa je odličan primer.

 

RG / GRG /GRX

Najprepoznatljiviji izgled ibaneza.

S / SA / GSA

Vrlo tanke gitare koje se koriste najčešće za brzu svirku.
GSA maju oblik S serije, međutim telo gitare je standardne debljine.

RGD

Za RGD seriju bi smo mogli reći da su praktično RG gitare sa izrezbarenim ivicama

ART / GART

Pristupačne singl cut moderne Ibanez el. Gitare.

AS / AF

Klasične jazz gitare.

Postoje mnogo vrsta drveta koje se koriste za proizvodnju električnih gitara. Toliki broj izbora je rezultat različitih tonova koji oni daju ali i estetski razlozi
Materijal tela. Materijal gornje ploče. Materijal vrata. Fingerboard.

Kod električnih gitara, postoje nekoliko vrsta finiša tela i vrata.

Uobičajan broj pragova na električnim gitarama su 22. Međutim, kod modernih modela za ekstremnije žanrove, gotovo je nezamislivo zamisliti gitaru bez 24 praga.

Fiksan. Tremolo. Floyd / Edge zero. Tailpiece. Ostali.

Hambakeri. Singlovi.

Ako bi smo mi, prodavci Mix muzičke prodavnice morali izabrati jedan moderan žičani instrument koji je obeležio pop kulturu dvadesetog veka, to bi bila svakako električna gitara. Postoje puno vrsta električnih gitara, međutim, glavna karakteristika ovog instrumenta je reprodukcija zvuka pomoću elektronike a ne samo kroz telo same gitare. Dakle, gitari je potrebna struja a samim tim pojačalo ili zadnjih godina usled razvitka tehnologije kompjuter ili samo telefon. Trzanjem metalnih žica, magneti ili “pickup” konvertuju vibracije koji se kasnije obrađuju na samoj gitari, pojačalu, procesoru ili nekom drugom električnom uređaju poput kompjutera ili smartfona.

Dizajn električnih gitara potiče od njenih tradicionalnih prethodnika kao što su klasične i akustične gitare. Pošto su osnovni modeli tihi, dugo godina je postojao problem u orkestrima čuti gitaru čak I kao pratnja a kamoli kod soliranja. Zbog takve situacije, dvadesetih godina dvadesetog veka javila se ideja da se ovaj instrument ozvuči. Iako jedan od pionira graditelja električnih modela Lojd Loar (Lloyd Loar) 1923 napravio prvi prototim “gitare na ozvuku”, projekat ipak nije uspeo zbog nepraktičnosti senzora koji su konvertovali vibracije, odnosno trzaje žica. Adolf Rikenbajker (Kasnije osnivač legendarnog Brenda “Rickenbaker) I njegov kolega  Džordž Bjučmel registrovali su patent pod nazivom frying pan ili u prevodu “tiganj za pečenje” koji je predstavljao osnov za ozvučavanje koje I dan danas sviramo. Iako je to bio osnovni korak, ta 1932 godina ipak nije bila presudna za serijsku proizvodnju.

Tek četiri godine kasnije sa pojavom Gibsonovog modela ES-150 (ES-150)  nastala je prva serijska proizvodnja električnih gitara. Manjih dimenzija, namenjena džez gitaristima sa cenom od 150 dolara doživela je uspeh kod profesionalnih muzičara koji su sada mogli biti čak I u prvom planu pored mnogobrojnih kolega u orkestru sa glasnijim instrumentima.

Korak dalje omogućili su Les Paul  (Lester William Polsfuss) koji će nekoliko godina dizajnirati najpoznatiji model Gibson brenda. Naime, 1941 godine Les Paul je bukvalno prepolovio trup akustične gitare radi ugradnje elektronike. Sedam godina kasnije, Paul Bigsby je napravio prvu pravu gitaru isključivo od punog drveta, hadvera I elektronike čiji dizajn je poslužio čak I kao inspiracija za sledećeg giganta – Fender proizvođača. Leo Fender model koji će istorija zabeležiti kao prvi masovni serijski  proizvod u branši električnih gitara. Kao I kod Forda T u automobilskoj industriji, Telekaster je bio pre svega jednostavan, minimalistički bez skupih dekoracija. Takođe, I dan danas nosi  duh vremena Amerike iz četrdesetih I pedesetih godina poput – kadilaka.

Scroll to Top